Odgovore na pitanja kako se izboriti sa zemljotresima potražili smo u Republičkom seizmološkom zavodu.
Snažan zemljotres koji je noćas potresao Albaniju, ali i ceo region, svima nam je privukao pažnju. Pitanje koje sledi posle svakog zemljotresa je - da li nam predstoji još potresa? Na to pitanje odgovorio nam je Branko Dragičević iz Republičkog seizmološkog zavoda.
- To je jedna zakonomernost da se posle glavnog udara događaju naknadni udari. Tačno predviđanje da li će se zemljotres dogoditi ne postoji. Oni nemaju sezonu, nemaju doba dana, mogu da se događaju bilo kad, u bilo koje doba, na bilo kom prostoru. Stotine miliona zemljotresa događa se na zemlji svake godine. Postoji seizmička opasnost, to je stalni fenomen prisutan već milionima godina. Zemljotres ne možete sprečiti niti uticati na njega.
- Postoji oko 200-300 različitih predznaka zemljotresa, oni su različiti za različita područja. Ali oni ne mogu poslužiti kao šablon za predviđanje.
U daljem razgovoru, Branko nam je objasnio gde je najčešća greška kada je u pitanju strah i zaštita od zemljotresa.
- Koncept zaštite od zemljotresa nije predviđanje kada će se zemljotres dogoditi, već izgradnja objekata koji će biti otporni na zemljotrese. Na taj način se najbolje štiti i imovina i život, a ne da vam neko javi kada će zemljotres da pobegnete na vreme.
- Izgradnjom otpornih, jakih objekata ne živite u strahu da li će se zemljotres dogoditi ili ne. Jer, kao ni kiša, zemljotres se ne može sprečiti.
-Vremenska prognoza može da predvidi šta će tačno biti za sat-dva...Nijedna seizmička aktivnost ne može tačno da se predvidi, bilo da se radi o tajfunima, tornadima, klizištima, poplavama... - kaže on.
Na pitanje o tome kakva je izgradnja stambenih jedinica kod nas, stara i nova, da li ona odgovara bezbednosnim standardima naš sagovornik nam je odgovorio da je to pitanje za građevinske inženjere.
Srbija spada u umereno trusna područja.
Najjači zemljotresi koji mogu da se očekuju je 5 ili 6 jedinica Rihterove skale, što znači da ne mogu da sruše zgradu, već da je eventualno učine neupotrebljivom za život.
Pošto ovo nisu rušilački zemljotresi, od njih se štiti dobrom gradnjom objekata.
Najtrusnija područja u Srbiji su:
- Kosovo i Metohija
- Vranjska kotlina
Umerena pomeranja mogu se očekivati u centralnoj Srbiji, a najmanje trusna područja su Vojvodina i istočna Srbija.
Beograd nije epicentralno žarište i u njemu se mogu očekivati potresi koji su nastali podsticajima koji su nastali iz okolnih žarišta, kao što su Maljen, Rudnik, Lazarevac.
Tri poslednja zemljotresa koja su se dogodila noćas u Srbiji su bila u Peći, Prizrenu i Dečanima, jačine od 2,3 do 2,9 Rihtera.