Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vavedenje presvete Bogorodice, kod Srba zvana i kao Sveta Prečista, i predstavlja dan kada je Presveta Marija postala prva zavetovana devica u istoriji hrišćanstva.

Ovo je jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika i označava ulazak svete Bogorodice u hram.

Kada je imala tri godine, Marija je u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane ako dobiju porod da će dati dete u hram, dovedena u Jerusalim. Tu ju je dočekao otac Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije koji joj je na ulazu rekao:

– Hodi, moga proroštva ispunjenje! Hodi, obećanja Gospodnjih izvršenje! Hodi, zaveta Gospodnjeg pečate! Hodi, saveta Gospodnjeg obelodanjenje! Hodi, tajni Gospodnjih punoćo! Hodi, svih proroka ogledalo! Hodi, oveštalih gresima obnovljenje! Hodi, onih što u tami sede svetlosti! Hodi, najbožanstveniji i najnoviji dare! Uđi u radost, u hram Gospoda tvoga: u donji deo hrama, dostupan ljudima, a kroz kratko vreme i u nedostupan za njih!

Boraveći tako sa anđelima u Svetinji nad Svetinjama, Marija je odlučila da večno ostane u anđeoskoj čistoti zbog čega se zaručila Bogu kojem je služila dan i noć.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obećava dobru letinu.

U pojedinim takovskim selima je bio običaj da se na današnji dan nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gde se čitavu noć mole kako bi dobile porod.

Č.N.