AKTUELNO

Da bi nam dočarali iliti slikovito objasnili kako da sačuvamo zdravlje u pojedinim situacijama, od lekara smo toku ove godine čuli možda izjave kakve možda nismo do sad.

Pogotovo su takve poruke izraženije otkako su krenule vrućine, te ove godine ne slušamo jedno te isto - da se ne izlažemo suncu od 10 do 17, fizičkom naporu, ne jedemo tešku hranu...

I, nevezano za vrućinu.

I u vezi sa drugim situacija lekari su se potrudili na, kako bismo to narodski rekli, na plastičan način objasne zašto je bitno da povedemo računa o ishrani, kontrolišemo srce, slušamo svoj organizam...

Izbegavajte teške kupovine i uzbrdice

Dr Ivana Stefanović, specijalista urgentne medicine u Gradskom zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu istakla je da kada se mučimo na vrućini strada srce.

- Pokušajte da se ponašate umereno, da vodite računa o faktorima rizika i da u najtoplijem delu dana budete u klimatizovanom prostoru. Naše iskustvo pokazuje da stariji sugrađani ne vole da uključuju klimu i ventilatore. Zapamtite, kad se mučite na velikoj vrućini, strada vaše srce koje mora da se bori da održi unutrašnju temperaturu. Srce je pod povećanim naporom, pri i pomozite mu tako što ćete uključiti klimu, ventilator i uživati u rashlađenom prostoru - objasnila je dr Stefanović.

Od dr Stefanović smo nedavno čuli i dva konkretna saveta - kada su ekstremne situacije svi pacijenti koji boluju od neke hronične bolesti, naročito kardiovaskularnih bolesti, treba da izbegavaju napore i „teške kupovine“.

- To možda naivno zvuči, ali kada nosite teško u rukama, krv ide u ruke, napravi se relativna ishemija, može da se napravi neke neželjeni koronarni događaj. Dakle, ne nositi ništa teško, pokušajte da izbegnete uzbrdice, naročito kada je vlaga i kada je jako toplo, jer i tada srce radi pod povećanim naporom - rekla je dr Stefanović.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Vrtoglavica i mučnina mogu biti znak infarkta

Pored uobičajenih simptoma infarkta srčanog udara, saznali i da na infarkt mogu da ukažu i mučnina i vrtoglavica, što se javilo kod mlađih osoba od 43 i 44 godina.

Govoreći o tome na koje simptome treba da obratimo pažnju, Ivana Stefanovićeva je rekla da je to bol u grudima koji se širi u levu ruku, između lopatica, u vilice.

- Ali kod ovako mladih ljudi praćen je vrtoglavicom i mučninom. Često nam se desi da pacijenti uopšte ne misle da je infarkt samo zbog toga, naročito kod žena, jer kod žena nije ovako tipična prezentacija bola. Kod njih se to prezentuje umorom i tim gastrointestinalnim simptomima, koje pustimo kao da se ništa ne dešava, a onda dođemo kada možda već bude kasno - navela je doktorka Stefanović.

Svi se plaše punog Meseca, ali je mlad Mesec puno teži
Doktor Jasmin Osmanović, načelnik službe Hitne pomoći u Šapcu objasnio je i kako promena mesečevih mena utiče na nas kada su vrućine.

- Povišena temperatura stvara nervozu, samim tim je pojačana i agresivnost. Ponekad ima i uticaja mesečevih mena. Svi se plaše punog Meseca, ali je mlad Mesec mnogo teži. Tako da se mi uvek pripremamo i ne iznenadi nas nikad. Nisu to neuobičajene stvari za nas, u hodu rešavamo situaciju na zadovoljstvo pacijenata i nas - zaključio je u emisiji "Uranak" na televiziji K1, načelnik Hitne pomoći u Šapcu, Jasmin Osmanović.

Ne živimo u Singapuru, teško je da se naviknemo na sparno vreme

Dr Tajana Radosavljević, pneumoftiziolog govorila je za Blic o tome kako sparno vreme utiče na hronične bolesnike ali i na zdrave osobe.

Kazala je da su oni kojima je teško po sparnom vremenu, meteoropate a na pitanje kako možemo da se naviknemo, kaže teško, jer ne živimo na podneblju poput Singapura, gde je ona vlažno vreme stalna pojava.

Foto: FOTO: Univerzum HD Media/N.M.

Ako pumpica ne pomogne posle drugog puta, trk kod lekara

Dr Tatjana Radosavljević je objasnila i da vlažno vreme najviše smeta asmatičarima i osobama koje imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Iako im pumpice ne pomažu, oni uporno ponavljaju njihovo korišćenje, a to onda izazove lupanje srca, pa ih i ono muči. Dakle, pumpica se koristi tako što je uzmu jednom, pa za 15 minuta još jednom, a ako i to ne pomogne, obavezno treba zvati Hitnu pomoć - objašnjava sagovornica "Blica".

Ako jednom godišnje auto vodite na servis, možete i vi
Profesor dr Petar Otašević, upravnik Klinike za kardiohirurgiju Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" kazao je na regionalnoj zdravstvenoj "Health up" konferenciji da prema Evropskom društvu kardiologa, naša zemlja je u visokom riziku od obolevanja od kardiovaskularnih bolesti i istakao da kao što automobil jednom godišnje vozimo na servis, tako i mi bar jednom godišnje moramo da proverimo srce i krvne sudove.

- Jedno vuče drugo, promenićete svest društva, više ćemo uštedeti na više nivoa, ali ako vodimo računa o svemu možemo i u 105. godini da idemo na "opravku" - kazao je on.

Deca koju čuvaju bake su gojaznija

Prof. dr Edita Stokić je na istoj konferenciji istakla da je Srbija u visokom riziku da 2035. godine ima veliku populaciju gojaznih odraslih osoba.

- Uočeno je da ovaj moderni stil života, a to je praktično i unos visokokalorijske hrane, slatkih napitaka, smanjena fizička aktivnost da su kod dece faktori zašto imamo toliko gojaznosti. Moram reći da je Srbija sa visokim rizikom da ćemo 2035. godine imati veliku populaciju gojaznih odraslih osoba. Molim da mi se oprosti, ali gojaznija su deca koju čuvaju bake - rekla je dr Stokić i dodala:

- Dakle, nemojmo osuđivati bake i shvatiti ovo u nekom lošem kontekstu, ali utiču i te navike i zadržani običaj da dete mora biti jedro i sito. Ako nije bucmasto, nije zdravo.

Krive noge i debela fascikla znak da dete ima retku bolest
Deca obolela od neke retke bolesti mogu da se pre poznaju s vrata, po krivim nogama, a na ova oboljenja može da ukazuje i debela fascikla u rukama puna analiza bez dijagnoze, kaže profesor doktor Goran Čuturilo, specijalista pedijatrije i specijalista kliničke genetike u Univerzitetskoj dečijoj klinici u Beogradu.

Otkrio je i da se pedijatri često susreću sa krivim nogama, a kaže da je pitanje za sve nas koliko često se takav pacijent uputi fizijatru bez ikakvih dodatnih ispitivanja.

- Savetuje se makar minimalan biohemijski skrining - rekao je prof. dr Čuturilo.

Spermogram sa 18 godina

Nina Gelo, šefica odeljenja za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb istakla je da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermogram.

- Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno sačuvati seme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu proveriti svoj hormonski status - navela je ona.

Autor: Dalibor Stankov