AKTUELNO

Hantavirus nije za sada izolovan u Srbiji, a Institut "Batut" izdao je mere prevencije koje su ključne za zaštitu građana.

Povodom aktuelne epidemiološke situacije na kruzeru u Južnom Atlantiku, gde je potvrđeno obolevanje šest osoba od hantavirusne infekcije, od kojih su tri preminule, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” izdaje ključne informacije i preporuke za javnost.

Ključne činjenice o virusu i situaciji na brodu

Institut naglašava da, iako je vest izazvala uznemirenje, građani treba da budu upoznati sa načinom širenja i prisustvom ovog virusa:

- Čovek se najčešće inficira inhalacijom aerosola kontaminiranog izlučevinama (urinom, fecesom ili pljuvačkom) zaraženih glodara, koji su prirodni rezervoari ovih virusa. Prenos sa čoveka na čoveka je izuzetno redak i zabeležen je samo kod pojedinih sojeva, poput Andes virusa u Južnoj Americi, gde se prenos može ostvariti bliskim kontaktom putem respiratornih sekreta. - objašnjeno je u saopštenju instituta.

Infekcija u Južnoj Americi najčešće se manifestuje kao hantavirusni plućni sindrom (HPS), koji karakteriše „dominantno zahvatanje pluća i brzi razvoj respiratorne insuficijencije”, uz visoku stopu smrtnosti između 30% i 50%.

Foto: Tanjug AP/Qasem Elhato

Situacija u Srbiji

Institut „Batut” podseća da je u našoj zemlji prisutan drugi oblik ovog virusa – hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS), poznatija kao „mišja groznica”.

- U Srbiji je za poslednjih deset godina registrovano 127 slučajeva HGBS. Tokom 2025. godine zabeležena su samo dva slučaja HGBS, bez smrtnih ishoda, dok u 2024. godini nije bilo epidemijskog javljanja ove bolesti. Za razliku od soja sa kruzera, kod virusa koji izazivaju HGBS u Evropi „nije dokazan prenos među ljudima”.

Preporuke za prevenciju i postupanje

S obzirom na to da „ne postoji specifična antivirusna terapija ili vakcina”, ključ borbe protiv hantavirusa je prevencija.

Institut preporučuje sledeće mere:

- Sprečavanje infekcije prvenstveno zavisi od smanjenja kontakata između ljudi i glodara. Redovno čistiti domove i radna mesta uz obavezno vlaženje kontaminiranih područja pre čišćenja. Izbegavati suvo metenje ili usisavanje izmeta glodara” kako se virus ne bi podigao u vazduh. Zaptivanje otvora kroz koje glodari mogu ući u objekte i bezbedno skladištenje hrane. Obavezno jačanje praksi higijene ruku nakon bilo kakvog rada u potencijalno kontaminiranim područjima (podrumi, tavani, poljski radovi). - saopšteno je iz "Batuta".

Institut „Dr Milan Jovanović Batut” nastavlja da prati epidemiološku situaciju na globalnom nivou i pravovremeno će obaveštavati javnost o svim novim saznanjima.

Autor: S.M.