Glavni uzrok ovih ekstremnih vrućina je tzv. toplotna kupola, koja zadržava topli vazduh na velikim područjima Zapadne Evrope.
U ponedeljak, 25. maja, u Velikoj Britaniji oboren je rekord star 82 godine. Tog dana bila je izmerena najviša majska temperatura od kad postoje merenja, čak 34,8 stepeni u okolini Londona, užasne vrućine odnele su i prvu žrtvu, što govori o neverovatnim promenama na našoj planeti Zemlji i posledicama jakog toplotnog talasa koji postaju sve češći i intenzivniji u uslovima klimatskih promena. Evo kakvo je trenutno stanje u Srbiji i kada nas očekuje nalet prvog toplotnog talasa leta 2026!
Prethodni rekord u Velikoj Britaniji zabeležen je davne 1944. godine, kada je u mesecu maju bilo 32,8 stepena.
Foto: Tanjug AP/James Manning
Ovaj rekord je, prema pisanjima klimatološkog portala , posledica jakog toplotnog talasa koji je zahvatio ogromno prostranstvo zapadne Evrope, od Portugala i severa Španije, preko Francuske do juga Engleske.
U Španiji i Francuskoj su temperature na mnogim mernim stanicama prešle granicu od 35 stepeni, a oboreno je na stotine majskih rekorda. I u Španiji su zabeležene prve žrtve toplotnog talasa. Preminula je devojčica koju je otac slučajno zaboravio u automobilu, gde je ostala satima.
U pitanju su temperature koje su gotovo 10 stepeni više od proseka za ovo doba godine i posledica su pojave "toplotne kupole", polja visokog pritiska koji je na ovom prostranstvu zarobio topli vazduh, poput lonca na koji je spušten poklopac.
Foto: Pixabay.com
Više od 300 temperaturnih rekorda za maj mesec u Francuskoj oboreno je 25. maja, a najviša temperatura zabeležena je u mestu Sor-Osegor, gde je izmereno 36,9 stepeni Celzijusa, što je izjednačenje rekorda iz 1996. godine.
Krivac - toplotna kupola
Francuska meteorološka služba je nedavno saopštila da je za izuzetno visoke temperature za ovo doba godine kriva toplotna kupola, u kojoj se veoma topao vazduh iz severne Afrike (iz Maroka) zadržava ispod sistema visokog pritiska snažnog anticiklona, piše "Gardijan".
Toplotna kupola funkcioniše poput poklopca na šerpi: toplota ostaje zarobljena ispod, a svakim danom se akumulira sve više toplog vazduha. Kada je ovaj sistem stabilan i dugotrajan, može potrajati danima, pa i nedeljama.
Omega blok donosi ekstremne vrućine: Zapadna Evropa na udaru, stiže i do Balkana
Kakvo je stanje u Srbiji
Mada se nalazimo daleko od ovog "lonca", i u Srbiji je ovih dana postalo naglo toplije.
U Vojvodini, Beogradu i delovima centralne i istočne Srbije, 25. maj je bio prvi tzv. tropski dan ove godine, sa temperaturama preko 30 stepeni.
Vrućine vladaju gotovo čitavom Evropom, sa izuzetkom južnih delova Balkana: temperature su znatno iznad proseka i u centralnoj Evropi (Nemačka, Češka, Mađarska…), u Skandinaviji i Rusiji. Čak su i u Austriji zabeležene temperature preko 30 stepeni..
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Ovakvi toplotni talasi, koji u maju donose vreme koje bi i trebalo da bude retko i usred leta, postaju sve češći i intenzivniji u uslovima klimatskih promena.
Evropa i Srbija se zagrevaju brže od ostatka sveta
Naime, Evropa se zagreva brže od svetskog proseka, ali i deo jugoistočne Evrope, kao i Srbija o čemu je za "Blic" govorio naš čuveni klimatolog Vladimir Đurđević. Krivac se krije ne samo u prodoru toplog vazduha koji dolazi iz severne Afrike, već i u klimatskim promenama koje pomažu da se to dešava češće i da duže traje.
Zašto se Srbija zagreva brže od ostatka sveta: Klimatolog Vladimir Đurđević objašnjava
Kada Srbiju čeka prvi toplotni talas
Foto: Pexels.com
Pored najava da će u Srbiji u junu biti nestabilno vreme s prosečnim padavinama, već tad moguća je prva pojava toplotnog talasa, navodi se u dugoročnoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Prognoza za leto 2026
To je potvrdio i domaći meteorolog Ivan Ristić prema čijim najavama, prvi toplotni talas u našoj zemlji stiže tokom treće dekade juna.
"Tada se očekuje duža stabilizacija vremena i prvi jači nalet i uticaj toplotne kupole, odnosno afričkog anticiklona koji donosi toplo vreme. Temperature biće između 30 i 35 stepeni", istakao je Ristić.
Takođe, jul nam donosi pravo leto sa visokim temperaturama i izraženim toplotnim talasima, i avgust nastavlja u znaku vrućina, uz česte toplotne talase i sparne dane.
"Vreme koje je nekada bilo ekstremno polako postaje normalno"
Samo porast prosečne temperature znači da se pomeraju i granice mogućeg kada su u pitanju ekstremi: događaju se vremenske epizode koje nisu bile samo malo verovatne, već često i praktično nemoguće pre samo nekoliko decenija.
Zato se očekuje da će temperaturni rekordi nastaviti da se obaraju u budućnosti – kako oni letnji, tako i tokom proleća, zime, jeseni. A vreme koje je nekada važilo za ekstremno polako postaje normalno i očekivano.
Autor: Jovana Nerić