AKTUELNO

Jedno od uobičajenih pitanja o probioticima je da li je u redu uzimati probiotike svaki dan? Iako može postojati nekoliko izuzetaka od ovog pravila, opšti odgovor je - da, bezbedno je, i obično se preporučuje uzimati ih svakodnevno.

Važno je razumeti da su probiotici prirodni dodatak ishrani, a ne lek. Najbolje ih je koristiti u vreme doručka kao deo dnevnog zdravstvenog režima, a ne kao opciju za „brzo rešenje“. Postoje i situacije u kojima se određeni probiotski sojevi mogu uzimati kratko vreme, na primer uz antibiotike. Fermentisana hrana koja sadrži žive kulture bila je deo tradicionalne ishrane u mnogim različitim etničkim grupama vekovima. Ljudi su generacijama konzumirali probiotike u hrani kao što su kiseli kupus, kimči, kefir i kombuča, ali tek nedavno smo bili u mogućnosti da konzumiramo određene sojeve za specifične svrhe, u obliku kapsula ili praškova koji se lako konzumiraju. 

 Zašto uzimati probiotik svakog dana?

Mnogi ljudi biraju da uzimaj probiotik svaki dan, dok ih neki koriste samo povremeno, ili kad god osete da im jepotrebna mala podrška. Koji god način da vam najbolje odgovara, vredi zapamtiti da mnogi faktori mogu negativno uticati na kolonije dobrih bakterija u našim crevima.

Dakle ,možda mislite da, kada jednom uspostavite dobru crevnu floru, ona se onda može prepustiti sama sebi. U stvarnosti je naš životni stil sada toliko izazovan zanaš mikrobiom, da mnogi od nas moraju da ga neguju na dnevnoj osnovi.

Većina ljudi zna da antibiotici ne prave razliku između dobrih i loših bakterija u našim crevima, i stoga negativno utiču na naše kolonije dobrih bakterija, ali čak i ako ih samine uzimamo, moguće je da u našoj hrani postoje drugi izvori koji imaju sličannegativan uticaj na našu crevnu floru, npr. meso ili drugi životinjski proizvodi.

Pored toga, često smo izloženi hemikalijama kao što je hlor u vodi za piće. Hlor je snažan antimikrobni agens, i iako pomaže da se neželjene bakterije ne dopru unašu pijaću vodu, on takođe oštećuje našu delikatnu crevnu floru.

Ostali faktori koji iscrpljuju našu floru uključuju prekomernu konzumaciju šećera, kontracepcijske pilule, razne lekove i stres. Imajući sve ove stvari na umu, lako je shvatiti zašto bi svakodnevna dopuna probiotikom mogla biti dobra ideja za mnoge ljude. Kao i većinu vitamina i minerala, mi sami ne možemo stvarati probiotike.

Šta istraživanja kažu o svakodnevnoj upotrebi probiotika?

U većini studija koje istražuju efekte uzimanja probiotika, istraživači daju dnevnu dozu učesnicima (na primer, studija iz 2004.). Ova tvrdnja ukazuje na prednost svakodnevnog uzimanja probiotika. Dokazi o svakodnevnom dodavanju suplemenata datiraju iz 1990-ih, i stoga je ovo sada utvrđena najbolja praksa za upotrebu probiotika.

U maloj studiji, 10 žena je raspoređeno u probiotsku ili kontrolnu grupu, da bi se ispitalo da li se Lactobacillus rhamnosus GR-1® i Lactobacillus reuteri RC-14® mogu kolonizovati u vagini. Žene su uzimale ili probiotik ili placebo suplement oralno tokom 14 dana, a kontrolni brisevi fekalije i vagine su sakupljeni 0, 7, 14. i 21. dana. Utvrđeno je da su sojevi mogli da se kolonizuju u vaginalnoj regiji iz dana u dan. 7 i 14, ali da, kada je unos probiotika prestao 14. dana, nijedan soj nije otkriven nakon sledeće nedelje (na dan 21). Ovi nalazi ukazuju na potrebu svakodnevnog uzimanja suplemenata probiotika kako bi se kolonizovali i iskoristili svoje zdravstvene prednosti, i da će, ako prestanete da ih uzimate, probiotici “izaći” iz tela u roku od nedelju dana.

Dalja studija razmatrala je sposobnost probiotskog soja Lactobacillus rhamnosus LGG® da preživi i dospe do debelog creva živ, kao i njegovu dužinu zadržavanja u crevima. Probiotik je svakodnevno uzimalo 76 dobrovoljaca, bilo liofilizovano ili u obliku fermentisanog mleka. L. rhamnosus LGG® je pronađen u svim uzorcima fekalija ispitanika kojima je dat fermentisani mlečni oblik i u 86% uzoraka onih koji su dobijali liofilizovani oblik. Kada su učesnici prestali da uzimaju soj, ustanovljeno je da je posle 4 dana L. rhamnosus LGG® bio prisutan u 87% stolica pojedinaca, ali je posle nedelju dana ovaj broj pao na 33%. Ovi nalazi takođe podržavaju ideju da, kada se prestane sa konzumiranjem probiotika, malo je verovatno da će probiotici ostati u crevima duže od nedelju dana.

Foto: Promo/Enterobiotik

Nedavni pregledi terapeutske upotrebe probiotika takođe preporučuju svakodnevnu suplementaciju probioticima. Jedan pregled, objavljen 2010.godine, posebno je analizirao ključne kliničke studije, od kojih su skoro sve uključivale svakodnevnu upotrebu probiotika. Sama recenzija je objavljena sa namerom da bude „najsavremenije ažuriranje upotrebe probiotskih formulacija u svakodnevnoj praksi“. Štaviše, „Preporuke za upotrebu probiotika – ažuriranje za 2015. takođe ukazuje da je uzimanje probiotika na dnevnoj bazi najbolje.

Druga studija koja je koristila Lactobacillus acidophilus Rosell-52 i Lactobacillus rhamnosus Rosell-11 pokazala je da je nakon četiri meseca upotrebe probiotika, 88% pacijenata pokazalo ukupno smanjenje simptoma povezanih sa iritabilnim kolonom.

Probiotik svakodnevno

Možemo li se predozirati ili postati „zavisni“ od probiotika ako ih koristimo dugoročno?

Jedna zabrinutost koju ljudi često imaju je da li će njihov probavni sistem postati „lenj“ ako koriste probiotike svaki dan. Ali, budite sigurni, ne smatra se da su probiotici poput laksativa, koji mogu da dovedu do toga da creva postanu „lenja“ i da se oslanjaju na probiotike da bi funkcionisala. Ne postoje trenutna istraživanja koja bi sugerisala da telo postaje zavisno od probiotika.

Da li postoji rizik od zavisnosti kada uzimate probiotik?

Što se tiče predoziranja, čak i kada se uzimaju na dnevnoj bazi i u velikim dozama, izuzetno je teško predozirati se probioticima. Ideja da uzimanje previše probiotika može učiniti vaše crevo 'lenjim' je mit.

Kada neko NE treba da koristi probiotik?

Probiotici su neki od najsigurnijih dostupnih prirodnih suplemenata i imaju vrlo malo kontraindikacija. Postoji nekoliko grupa ljudi kojima preporučujemo da budu oprezni kada razmišljaju o suplementaciji živim kulturama. Primer za to su ljudi koji su imunokompromitovani (ili uzimaju imunosupresivne lekove), i ljudi sa tragovima krvi u stolici. U ovim okolnostima, bilo bi mudro potražiti savet lekara pre nego što razmislite o suplementaciji probioticima. U stvari, ako ste ikada u nedoumici, uvek razgovarajte sa svojim lekarom o bilo kojim zdravstvenim dodacima.

Što se tiče bilo lekova ili prirodnih preparata, nema poznatih kontraindikacija. Jedina stvar koju ovde treba uzeti u obzir je da li suplement ili lek ima antibakterijska ili antigljivična svojstva. Ako ima, onda se preporučuje da uzimate probiotik najmanje sa nekoliko sati razmaka u odnosu na drugi suplement ili lek koji ispoljava antigljivična ili antibakterijska svojstva, kako ne biste oštetili bakterije. Ali, što se tiče bezbednosti, probiotici se mogu uzimati zajedno sa svim prirodnim preparatima bez ikakvih problema.

Reference:

1. Mimura, T. et al. (2004). 'Once daily high dose probiotic therapy (VSL#3) for maintaining remission in recurrent or refractory pouchitis'. Gut, 53(1): 108-1142. Jacobsen et al. (1999). 'Screening of probiotic activities of 47 strains of Lactobacillus spp. by in vitro techniques and evaluation of the colonisation ability of 5 selected strains in humans'. Applied and Environmental Microbiology; 65(11): 4949-49563. Morelli L et al. (2004). 'Utilisation of the intestinal tract as a delivery system for urogenital probiotics'. Journal of clinical gastroenterology; 38(6): 107-1104. Goldin BR et al. (1992). 'Survival of Lactobacillus species (strain GG) in human gastrointestinal tract'. Digestive diseases and sciences; 37(8): 121-12185. Iannitti, T. and Palmieri, B. (2010). Therapeutical use of probiotic formulations in clinical practice. Clinical Nutrition, 29(6): 701-725.6. Floch, M., et al. (2015). Recommendations for Probiotic Use—2015 Update. Journal of Clinical Gastroenterology, 49(Supplement 1): S69-S73.7. Image references: http://www.huffingtonpost.com/lauren-slayton/benefits-of-breakfast_b_4179815.html8. Benes Z. et al., (2006), ‘Lacidofil (Lb. acidophilus Rosell-52 and Lb. rhamnosus Rosell-11)alleviates the symptoms of IBS’. Nutrafoods, 5:20-27.

Autor: N.P