Bliži nam se proleće, koje sa sobom donosi sve duže i toplije dane. Samim tim se i priroda budi, a sa njom i insekti koji provode veći deo godine u skrivenim skloništima. Među njima, stršljeni i ose postaju posebno aktivni, intenzivno se razmnožavaju i stvaraju nova gnezda, koja često završe preblizu ljudskih prostora.
Topli meseci tako donose ne samo sunce i prijatne aktivnosti na otvorenom, već i potrebu za oprezom zbog potencijalno opasnih susreta sa ovim insektima.
Gnezda se mogu nalaziti u prirodnim šupljinama drveća ili stena, ali najveći problemi nastaju kada se formiraju unutar prostora u kojima borave ljudi, kao što su tavani, šupe, podrumi, pa čak i unutrašnjost zidova. Kod osa gotovo svako mesto koje nije direktno izloženo kiši može poslužiti kao pogodno mesto za gnezdo, dok su stršljeni nešto selektivniji i preferiraju zaklonjene i skrivenije prostore.
Borba protiv ovih insekata, posebno stršljena koji može biti izuzetno agresivan i opasan, zahteva dobro planiranje i odgovarajuću zaštitnu opremu. Bez nje može biti žrtava i sa jedne i sa druge strane, i među ljudima i među insektima. Stručnjaci savetuju da se gnezdo ukloni u potpunosti kako bi se sprečila mogućnost obnove kolonije.
Foto: Unsplash.com
Oprema glavu čuva
Takva intervencija moguća je jedino uz korišćenje opreme koja je višestruko otpornija od standardne pčelarske zaštite, s obzirom na to da ubod stršljena može biti dubok i do pet milimetara. Alternativno, zajednica se može uništiti tretiranjem specijalizovanim insekticidima.
Jedan od najefikasnijih načina jeste korišćenje komprimovanog spreja posebno namenjenog borbi protiv osa i stršljena. Takav sprej poseduje raspršivač koji usmerava mlaz tečnosti pod visokim pritiskom, a domet može iznositi i do tri metra, što omogućava relativno bezbednu udaljenost prilikom tretiranja gnezda.
Druga opcija je primena insekticidnih koncentrata, poput osatoks koncentrata, koji se meša sa vodom u skladu sa uputstvima proizvođača. Pripremljeni rastvor se zatim nanosi pomoću prskalice sa produženim nastavkom, čime se dodatno povećava bezbednosna udaljenost.
Osim direktnog uništavanja gnezda, stršljeni se mogu hvatati i pomoću improvizovanih zamki. Plastične boce sa otvorima na sredini, u koje se sipa malo piva ili voćnog soka, mogu privući veliki broj ovih insekata. Takva zamka može uhvatiti više primeraka dnevno.
Delotvorne su i lepljive trake, kao i kartoni premazani lepkom za miševe, koji se postavljaju u blizini gnezda. Kao mamac može poslužiti komadić ribe ili mesa. Miris užeglog mesa neodoljiv je za stršljene, dok pčele, koje su korisne za životnu sredinu, takve mirise uglavnom ignorišu. Kada se jedan insekt uhvati, ubrzo mu se pridruže i ostali.
Kako prenosi portal Novi, ova metoda može biti jednostavna, ali izuzetno efikasna, naročito u situacijama gde je fizičko uklanjanje gnezda otežano ili previše opasno.
Autor: A.A.