AKTUELNO

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Srbije Nemanja Starović izjavio je da je srpski bojkot referenduma na severu Kosova bio uspešan i da je to bio najbolji mogući nenasilan odgovor na ugnjetavanje.

„U jasnom iskazu prkosa, lokalni Srbi su bojkotovali lažne referendume, a samo 0,54 posto izašlo je na biračka mesta. Bio je to najbolji mogući, miran, demokratski, nenasilan odgovor na ugnjetavanje; predugo su joj bili podvrgnuti. Bojkotom današnjih lažnih referenduma, Srbi na severu Kosova odbacili su uvredu svog zdravog razuma i sačuvali svoje toliko cenjeno dostojanstvo“, naveo je Starović na platformi „X“.

On je podsetio na svoj raniji post u kome je detaljno objasnio zbog čega su referendumi u četiri opštine na severu od početka bili osmišljeni od strane vlasti u Prištini da propadnu.

U tom postu Starović je izneo deset, kako je naveo, jasnih, lako proverljivih činjenica.

Kao prvu je naveo da su Srbi podneli ostavke iz lokalnih institucija u novembru 2022. godine nakon nezakonite smene regionalnog komandira policije i 10 godina čekanja da Priština uspostavi Zajednicu srpskih opština.

Zatim je naveo da su u aprilu 2023. Albanci birali gradonačelnike i lokalne odbornike sa 3,5 odsto izlaznosti na izborima.

Starović je dalje podsetio da Priština nije ispunila zahteve zemalja Kvinte da izmeštaju nelegitimne gradonačelnike iz opštinskih sedišta, što je dovelo do sukoba u maju 2023. godine.

On je naveo da je Priština u međuvremenu zasitila region militarizovanom, jednonacionalnom albanskom specijalnom policijom, svakodnevno uznemiravajući i zastrašujući lokalne Srbe.

“Priština je od juna 2023. zabranila svu robu proizvedenu u užoj Srbiji na usmenu naredbu, očiglednim nepoštovanjem i CEFTA sporazuma i njihovog SSP-a sa Komisijom EU”, naveo je Starović.

On je podsetio da je Srbija jednostrano rešila dugotrajno pitanje registarskih tablica vozila u decembru 2023. godine, da bi samo nekoliko dana kasnije bila suočena sa najdrastičnijom eskalacionom merom koju je preduzeo privremeni premijer Kurti, ukidanjem srpske valute, čime je zapravo egzistencijalni pritisak na najugroženije grupe unutar srpske zajednice kao što su penzioneri i porodice koje primaju socijalnu pomoć.

“Srbi su pristali da organizuju peticiju za opoziv nelegitimnih albanskih gradonačelnika i potpisalo ih je 20 odsto biračkog tela, što znači 6 puta više birača od onih koji su ih izabrali na lažnim izborima u aprilu 2022. godine. Iako je takva peticija trebalo da dovede do hitnih ostavki nelegitimnih albanskih gradonačelnika, što su obećale zemlje Kvinte, Priština je najavila referendum o opozivu tražeći izlaznost od više od 50 odsto upisanih birača, čime je zapravo postavljen cilj koji je nemoguće postići, imajući u vidu stvarni broj ljudi koji ostaju na severu posle tihog egzodusa Srba u poslednje dve godine i drugih zlonamerno postavljenih tehničkih uslova”, objasnio je Starović.

On je dodao da čak i kada bi Srbi nekim čudom uspeli da ispune tako nemoguće kriterijume, referendumi o opozivu bi doveli samo do novih izbora za gradonačelnike, a opštinske parlamente bi i dalje kontrolisali nelegitimni albanski odbornici, koji bi mogli da blokiraju svaku odluku, uključujući i pristupanje CSM-u ako uvek treba da se uspostavi.

“Uprkos tome što je Priština bila podvrgnuta formalnim restriktivnim merama EU (previše slabe i simbolične da bi imale bilo kakav efekat), privremeni premijer Kurti i dalje prima nagrade za svoje loše ponašanje – liberalizacija viznog režima sa EU, preporuka za pridruživanje SE, unapređenje statusa unutar Parlamentarna skupština Natoa”, zaključio je Starović u postu koji je objavio 8. aprila.