AKTUELNO

Zabrana korišćenja srpskih zastava na gradskoj slavi u Leposaviću još jedan je u nizu dokaza da je za Aljbina Kurtija i znatan broj Albanaca najbolje moguće rešenje ukoliko Srba na Kosovu više ne bi bilo, ocenjuje za Kosovo onlajn Petar Ristanović, naučni saradnik u Institutu za srpsku kulturu u Leposaviću.

"Srpske zastave smetaju Aljbinu Kurtiju i smetaju jednom značajnom broju Albanaca, Kurtijevih glasača, ali i Albanaca iz šire albanske zajednice i to je jedan u nizu dokaza da znatan broj Albanaca ne želi prisustvo Srba, da im prisustvo Srba na Kosovu smeta i da bi za njih najbolje moguće rešenje bilo ukoliko Srba na Kosovu više ne bi bilo", navodi on.

Ristanović objašnjava da na Kosovu ima više zastava drugih država nego samih kosovskih, ali da su problem jedino srpske. Dodaje da postoji niz primera diskriminacije srpske zajednice kojima se krši i sam kosovski ustav.

"Što se konkretno zastava tiče, svi koji su ikada bili na Kosovu su svedoci da je Kosovo preplavljeno raznim zastavama. Ukoliko bi govorili u apsolutnim brojevima siguran sam da je broj zastava Amerike, Nemačke, Engleske i Albanije sigurno više desetina puta veći nego što je broj zastava Kosova na teritoriji Kosova. Međutim, jedino postoji problem sa zastavom Srbije, koja se uklanja ne samo sa javnih zgrada, nego sa svih javnih površina i čak se oduzima i pojedincima na pojedinim proslavama i okupljanjima", kaže naš sagovornik.

Ocenjuje da međunarodna zajednica ne reaguje jer ona "inače vodi takvu politiku da se njene reakcije svode na neka mlaka saopštenja".

"Ta saopštenja više niko u Prištini ne uzima za ozbiljno. Jednostavno, za međunarodnu zajednicu je jedino bitno da je situacija na površini mirna, da nema neke eskalacije, da nema nekog masovnog nasilja i dok je tako ta represija nad Srbima koja se kontinuirano odvija može da nastavi da traje", upozorava istoričar.

Govoreći o korišćenju zastava na Kosovu on podseća na činjenicu da je za vreme postojanja komunističke Jugoslavije, u jednom dugom periodu od 1948. do 1968. godine, upotreba albanske zastave na Kosovu bila faktički zabranjena. Objašnjava da formalno nije postojala takva odluka, ali u praksi nije bilo dozvoljeno isticanje albanske zastave, jer su separatističke grupe koje su se zalagale za otcepljenje teritorije naseljene Albancima od Jugoslavije svoje aktivnosti uvek započinjale tako što su isticali albanske zastave.

"Nakon '68. dozvoljena je upotreba albanske zastave, kao zastave albanske narodnosti i korišćena je zastava istovetna zastavi Albanije, koja je bila u tom trenutku neprijateljski nastrojena prema Jugoslaviji. Takva situacija je trajala punih dvadeset godina. Tokom 80-tih Ustavni sud je osporio takvu praksu i rekao da zastava koju koriste Albanci mora da se razlikuje u nečemu od zastave Albanije. Predlagano je da se razlikuje u dimenzijama, ali tadašnje albansko rukovodstvo sa Kosova to nije dozvolilo i sve zahteve da se zabrani upotreba zastave Albanije tada su karakterisali kao anti-albanske, kao rasističke, kao primer represije i tome su se oštro suprotstavljale", objašnjava naš sagovornik.

Navodi da je to bilo jedno od prvorazrednih društvenih pitanja tada, a da je sada, nekih trideset godina kasnije, situacija potpuno obrnuta.

"Čak i neki isti političari koji su tada bili aktivni u albanskom nacionalnom pokretu, danas se izričito zalažu da se zabrani upotreba srpske zastave na Kosovu", kaže Ristanović.