Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta apelovao je na Vladu Srbije da zatraži od Evropske unije da Hrvatska ne slavi akciju "Oluja".
Prvo, kako je naveo, Hrvatska ignoriše Ugovor o pristupanju sa Evropskom unijom koji je stupio na snagu 2013. godine, kao i druge međunarodne obaveze, da procesuira sve ratne zločine.
"Prema nedavnom izveštaju poznate hrvatske organizacije za ljudska prava "Dokumenta", u Hrvatskoj se ne istražuju brojna krivična dela ratnog zločina počinjena protiv srpskih civila i ratnih zarobljenika. Ne postoji nijedan aktivni postupak za masovne zločine protiv Srba u zločinačkim akcijama "Bljesak" i "Oluja", kao i drugim zločinačkim akcijama i u nizu hrvatskih gradova. Potpuno je jasno da Hrvatska krši i domaće i međunarodne obaveze", naveo je Linta.
Drugo, kako je istakao, Međunarodni sud pravde u Hagu je 2015. godine zločinačku akciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje odnosno koja je kao planirani cilj imala proterivanje Srba.
"Apsolutno je neprihvatljivo da jedna članica Evropske unije svake godine slavi etničko čišćenje jednog naroda. U Hrvatskoj se slavi progon 250.000 Srba i ne priznaje se više od 2.000 srpskih žrtava, od toga više od 1.200 civila. Na taj način Hrvatska ugrožava mir i saradnju sa Srbijom jer živi zarobljena u prošlosti", istakao je Linta.
Treće, kako je istakao, u Hrvatskoj se srpske žrtve ponižavaju, vređaju, omalovažavaju, umanjuju i negiraju.
"Hrvatska odbija svaku mogućnost da se na brojnim mestima stradanja srpskih civila postave spomen ploče sa imenima stradalih. Na krajiškom području postoji 30-tak poznatih grobnica i grobnih mesta na kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, ali vlast odbija njihovu ekshumaciju i identifikaciju. U Zavodima za sudsku medicinu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci nalazi se oko 900 posmrtnih ostataka žrtava od koji su, prema procenama, najmanje 50% žrtve srpske nacionalnosti. Vlast opstruiše da ih identifikuje", objasnio je Linta.
Kao četvrti razlog naveo je da Hrvatska godinama blokira rešavanje 1.725 nestalih lica koji se nalaze na hrvatskom spisku nestalih.
Kako je naglasio, ključni razlog jeste činjenica da su više od 1.000 nestalih lica Srbi.
"Zbog toga Hrvatska uporno odbija da objavi nacionalnu pripadnost nestalih lica i javno navede koliko je nestalih Srba i Hrvata od 1991. do 1995. godine", naglasio je Linta.
Kako je istakao, zabranom proslave zločinačke akcije „Oluja” i konkretnim zahtevima Evropske unije stvorili bi se povoljniji uslovi da Hrvatska konačno procesuira masovne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, da prizna srpske žrtve i da omogući da se obeleže brojna mesta stradanja postavljanjem spomen ploča, da reši pitanje nestalih lica, kao i da vrati otetu srpsku imovinu i stečena prava fizičkim i pravnim licima i isplati naknadu štete za uništenu imovinu.
Autor: Iva Besarabić
