Hrvatska zbog rata nije imala ravnopravnu startnu poziciju sa drugim tranzicionim zemljama, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.
On je to rekao komentarišući izjavu predsednice hrvatske Unije poslodavaca Gordane Deranje koja je rekla da Hrvatska uporno odbija da se menja, dok se "oko nas odvijaju tektonske promene", kao i da "Hrvatska nije kakvu želimo pa gubimo investitore i ljude", prenosi Jutarnji list.
- Rat nas je koštao 160 posto BDP-a, a za poređenje, Japan je posledice cunamija platio četiri posto BDP-a - rekao je Plenković i dodao da je današnji rast zasnovan na zdravim temeljima.
Međutim, ocenjuje Jutarnji, koliko god da je Plenković u pravu kada kaže da je rat privredno unazadio Hrvatsku, bilo bi bolje da je u svom govoru insistirao na tome da je hrvatski privredni rast nakon rata bio zasnovan na pogrešnim osnovama, što je brutalno razotkrila kriza nakon 2008.
Kako se navodi, o tome najbolje svedoče podaci prema kojima je Hrvatska pre krize bila u deficitu od četiri milijarde kuna ostvarenom u trgovanju robom i uslugama sa svetom, a 2016. je imala suficit od 1,5 milijardi kuna, koji je zadržan do danas.
List dodaje i da bi Plenković, kada već spominje Japan, trebalo da zna da je Japan dostigao predratni nivo bruto domaćeg proizvoda deset godina nakon rata, a da je potom od 1953. do 1965. rastao po stopama od devet odsto i uskoro postao druga, danas treća država po privrednoj snazi u svetu.
- Hrvatska je, sudeći po istraživanju Centra za rast i razvoj iz Groningena u Holandiji iz januara ove godine, BDP po stanovniku, mereno paritetom kupovne moći, iz predratne 1989. dosegla također deset godina nakon rata, 2005., potom je još tri godine rasla, a od 2008. do 2016. zabeležen je pad BDP-a po stanovniku. Odmah treba reći kako su i druge tranzicione države imale jaki pad BDP-a i BDP-a po glavi stanovnika, ali su ga svi do 2016. nadmašili, osim Grčke koja je tada bila u debelom minusu - navodi list.
U ovoj je priči zanimljivo je to da je Hrvatskoj nakon rata trebalo 10 godina da dođe na predratni nivo (ako računamo da je zadnja godina pre rata 1989.), a sada se dogodilo to da je Hrvatskoj 10 godina trebalo da dođe na pretkrizni nivo iz 2008., naravno, ako ove godine - a sve govori u prilog tome - ostvari privredni rast, piše Jutarnji list.
