Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu objavila je novi autorski tekst koji prenosimo u celosti.
365 dana iza nas u 2024.godini, prolazili su svakim danom sve teže. Uskoro se približavamo trećoj godišnjici rata u Ukrajini, ali ovoga puta i rata na ruskim teritorijama. Godina iza nas pokazala nam je da je sve moguće, čak i da zauzmete teritorije nekadašnje druge vojne svetske sile. Nakon nekoliko hiljada dana rata, godine iza nas uspele su nam ukazati šta znači kada se kao osoba za koju se predviđala sjajna budućnost upletete u ratni rebus, kako biste rešili geopolitičke prepreke, gde vam se kao jedinim rešenjem čini rat sa zemljom kojom se graničite. Takođe, ono čemu svedočimo mi danas, a sutra buduće generacije, jesu lekcije za sve nas. Prva lekcija naučena jeste kako izgleda zemlja čiji je Predsednik odbio sve predloge za nepokretanje rata kako od strane zemlje sa kojom je ušao u rat, tako i predloge njenih današnjih saveznica. Isto tako, ovde ne bih preskočila ukazati i na činjenicu kako izgleda kada najmoćnije zemlje sveta dožive poraz u svojim pokušajima preko ubeđivanja, diplomatije, preko pretnji da spreče rat u Ukrajini.
Meseci iza nas beleže užase koje sa sobom donosi rat. Nosi živote, propagandu, dezinformacije, sećanja i lične istine. Kroz retrospektivni pregled donosim vam neke od najznačajnijih i najupečatljivijih dešavanja za Ukrajinski rat u prethodnoj 2024.godini.
10. januara u Njujorku je održan sastanak Saveta bezbednosti UN o snabdevanju Rusije severnokorejskom municijom. Tada su se prvi put javno pojavile informacije o namerama vojne saradnje između ove dve države.Evropa je dopustila da jedna azijska zemlja, pošalje svoje trupe na njeno tlo.
12.januara se dogodio prvi raketni napad SAD i Velike Britanije na ciljeve koji obuhvataju baze Huta u Jemenu povodom deblokade plovnih puteva u Crvenom moru. Ovo je bio signal da Vašington i njegovi saveznici ne nameravaju da tolerišu akcije koje štete njihovim interesima.
14.januara Davos je bio domaćin četvrtog sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost o ukrajinskoj formuli mira. U Davosu je grupa savetnika radila na pet tačaka Formule mira: povlačenje ruskih trupa, uspostavljanje pravde, ekološka bezbednost, sprečavanje eskalacije i potvrda kraja rata.
15.januara dok je trajao samit u Davosu desio se gubitak ruske avijacije oko Azovskog mora, koji je bio naširoko propraćen među vojnim blogerima. Reč je o oborenom izviđačkom avionu A-50 i IL- 22M „zaštićenom kontrolnim centru u vazduhu“. Ono što se dešava u ruskoj borbenoj avijaciji mora se posmatrati u kontekstu smene Sergeja Surovikina iz komande Vazdušno-kosmičkih snaga. „General Armagedon“je podsetimo bio suspendovan u avgustu 2023.godine.
21.januar napad ukrajinskih dronova na naftna postrojenja u Sant Petersburgu. Ukrajinski mediji su tada saopštili da je ovo bila operacija službe bezbednosti Ukrajine po gasnim terminalima u Rusiji.
31. januara kao rezultat druge razmene, 207 Ukrajinaca vratilo se iz ruskog zarobljeništva. Februar mesec bio je obeležen takođe događajima koji će se prepričavati godinama pred nama.
Početkom februara širom Rusije bili su organizovani protesti žena mobilisanih i zvanično proglašenih nestalim muškaraca na frontu.
09.februar objavljen je intervju Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom, koji je po svemu sudeći veoma brzo zaboravljen, kao i svaka loše inscenirana senzacija.
12. februara Savet EU usvojio je rezoluciju koja omogućava korišćenje profita od zamrznute imovine Rusije u korist Ukrajine. Zapadne sankcije su ‘’zamrzle’’ oko 300 milijardi dolara ruske imovine, od kojih se većina njih nalazi u zemljama EU. Ovo nije nikakav presedan već pravilo uspostavljeno poretkom od 1945.godine koji se zasniva na principu da za agresorsku stranu ne važe pravila. Rusija nikada neće dobiti obeštećenje za svoju zaplenjenu imovinu, a ukoliko se primeni Magnicki zakon utoliko je zakonska podloga još delotvornija.
13. februara gornji dom američkog Kongresa glasao je za paket zakona koji uključuje više od 60 milijardi dolara podrške Ukrajini. Sedamdeset senatora, uključujući 22 republikanca glasalo je za dodeljivanje pomoći Ukrajini.
16.februara dogodila se smrt najpoznatijeg ruskog opozicionara Alekseja Navaljnija, gde je još uvek sijaset nerazjašnjenih okolnosti.
24. februar druga godišnjica rata u Ukrajini
Mart mesec
17.marta održali su se pseudo Predsednički izbori u Rusiji, gde je svega nakon nekoliko dana Moskva bila zavijena u crno, jer se 22.marta dogodio teroristički napad u koncertnoj dvorani ‘’Krokus’’ City Hall-a u kojem je ubijeno 145 osoba, a više od 500 je povređeno. Dok se Vladimir Putin bavio pripremom za izbore i menjanje zakona, kojim sebe proglašava doživotnim vladarom ruskog naroda, spremao se teroristički napad u glavnom gradu Rusije. Tokom čitavog meseca imali smo retoriku iz Kremlja koja je bila propraćena nuklearnim pretnjama i ucenama. Usledile su izjave Predsednika Francuske Emanuela Makrona za mogućnošću da se francuski vojnici nađu u Ukrajini.
April:
4.aprila 1949.godine pre tačno 75 godina, potpisan je Vašingtonski ugovor o uspostavljanju NATO-a.Na početku meseca izvedeni su napadi dronovima na ruske rafinerije, kao I stravične poplave u Orskoj oblasti.5. i 6.aprila došlo je do pucanje brana u Orsku, Orenburška oblast(sagrađena 2014.godine). Evakuacija građana trajala je tokom čitavog meseca, a preko deset hiljada evakuisanih građana ostalo bez svojih domova.
14.aprila dočekala nas je vest o napadu Irana na Izrael.
20.aprila stižu vesti o tome da je Američki predstavnički dom usvojio zakon o pomoći Ukrajini od 60,8 milijardi dolara I da je izglasana dugoočekivana pomoć od strane Sjedinjenih Država. Maj:5.maja na dan Uskrsa ruske rakete su neprestano granatirale mirno civilno stanovništvo širom Ukrajine: Harkovsku oblast, Donjesku, Poltavsku oblast i druge regione. Ruska vojska je vođenom vazdušnom bombom pogodila centar Harkova, gde je oštećeno preko 20 stambenih jedinica, automobile,a preko 15 ljudi ranjeno.
10.maja ukrajinske snage su prešle granicu Ukrajine, započele borbe na terioriji Rusije iz Kharkovske oblasti. Ruska vojska je upotrebila veliki broj snaga za borbu, koje je izgubila. Ukrajinska vojska je nakon svog drugog upada dočekala u Kursku 2025.godinu. Drže pod kontrolom ruske teritorije.U maju su se desila i kadrovske smene. Novi sastav vlade Rusije.
JunOd 6-9.juna građani zemalja EU imali su izbore za evropski parlament za narednih 5 godina. U 27 zemalja, biralo se 720 parlamentaraca. Pobedu je odneo desni centar sa 184 mesta od 720. Na drugom mestu je levi centar progresivni savez socijalista i demokrata koji su dobili 139 mandata(onoliko koliko su i imali). Treći su bili libelarna frakcija ‘’Obnovimo Evropu’’, dobili su 80 mandata, odnosno 22 manje od rezultata na izborima za Evropski parlament 2019.godine.
8.juna uništen je ruski višenamenski lovac SU-57, koji je pogođen na aerodromu u Akhtubinks, Astrahanska oblast.
10.juna izašla je vest u ukrajinskim medijima od strane Mediazona da je u bitkama za Bahmut poginulo 19,5 hiljada ’’Vangerovaca’’, a od njih 17 hiljada su bili osuđenici pušteni iz zatvora da bi se borili na frontu. Ove podatke Mediazona prikupila je na osnovu dokumenata o isplatama porodicama pogunilih na frontu.
11.juna Narodna Republika Kina zahtevala je od Gasproma da im prodaje gas po domaćim ruskim cenama, odnosno za 30% jeftine nego do sada.
15 i 16.juna održao se u Švajcarskoj samit ‘’Formula mira’’, na kojoj je potpisana zajednička deklaracija koju je potpisalo 78 zemalja i 4 međunarodne organizacije. Ispred Republike Srbije, predstavnik je bio Marko Đurić, Ministar spoljnih poslova.
18-19.jun obeležena je državna poseta Putina Severnoj Koreji, koja je totalitarna izolovana zemlja sa kojom Rusija zajedno sarađuju po zaobilaženju međunarodnih sankcija. Prema nezvaničnim informacijama dobili su severnokorejske balističke rakete i municiju, a zauzvrat im je Rusija dala svoju tehnologiju za satelitske i raketne programe, plus hranu. Divna slika dve zemlje, koje trampe hranu za oružje, kao u srednjem veku.
Jul
Drugi dan jula, obeležen je posetom mađarskog premijera Viktora Orbana Ukrajini. Orban je došao u posetu kao novi predsedavajući Savetom EU. Ova poseta je bila dobra za jačanje Mađarske pozicije i autoritet u EU.
09.jula usledio je početak NATO samita u Vašingtonu. Kijev je imao očekivanja u pogledu potvrde podrške članica Alijanse za njeno buduće članstvo. Ishod samita je bilo saopštenje od 10.juna koje je dao državni sekretar Entoni Blinken o isporuci F-16 aviona Ukrajini. Ovu informaciju je potvrdio i predsednik Džo Bajden. Samitu NATO prisustvovali su svi najviši zvaničnici Alijanse, gde su pokazali još jednom značaj ovakvih saveza. Na samitu po prvi put bio je predstavnik iz Srbije, kao zemlje učesnice u programu NATO ‘’Partnerstvo za mir’’, gde nas je predstavljao Marko Đurić.
Avgust
06.avgusta Ukrajinske snage su iznenadile čitav svet jer su uspele da upadnu na ruske teritorije u Kurskoj oblasti sa svega par hiljada vojnika. Od avgusta 2024.godine do januara 2025.godine, ruske trupe nisu uspele povratiti kontrolu. Uspeh zadržavanja ruskih teritorija, doprinelo je odluci Bajdena 18.novembra ( na hiljaditi dan rata ), po prvi put odobrenje Ukrajini upotrebe raketa dugog dometa koje su im isporučile SAD.
11.avgusta Rusija je pokušala sa gašenjem YouTube platforme. Susreli su se sa nizom nezadovoljstva od strane YouTube-era koji zarađuju od ove platforme.
11.avgusta je bio zabeleženo 900 dana od rata u Ukraniji
Septembar
12.septembra ruski avion oznaka TU-22M3, napao je raketom KS-22 brod AUA, koji se nalazio u isključivo ekonomskoj zoni Rumunije. Išao je kroz privremeni morski koridor iz luke Černomorsk sa tovarom pšenice za Egipat.
19.juna Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je skeptičnost prema Putinovim pretnjama usred diskusije o tome da se Ukrajini dozvoli izvršenje udara dugodometnim raketama po dubinama ruske teritorije. Stoltenberg je rekao, ako Ukrajini bude dozvoljeno da gađa ciljeve u Rusiji zapadnim projektilima dugog dometa, pogrešno je govoriti da će od tog trenutka NATO saveznici postati strana u sukobu.
22.septembra Predsendnik Zelenski stigao je u Vašington kako bi predstavio svoj ’’Plan pobede’’, Predsedniku Bajdenu. Njihov susret usledio je 26.septembra. Dok je Predsednik Zelenski boravio u SAD, Marija Zaharova potparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije, nije gubila vreme za širenje propagande. Ona je 22.septembra saopštila brže bolje da Rusija neće učestvovati drugom Samitu mira, koji je bio planiran da se održi u novembru mesecu 2024.godine.
25. septembra Lideri grupe G7 i partnerske zemlje usvojili su zajedničku deklaraciju o podršci oporavku i obnovi Ukrajine. Više od 30 zemalja, kao i EU, pristupilo je ovoj deklaraciji.
Oktobar
14.oktobra ratifikacija Ugovora o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i Severne Koreje, koji je bio potpisan 19.juna tokom posete Putina Severnoj Koreji. Nakon Putinove posete, ruska vojska je masovna počela koristiti severnokorejske artiljerijske granate.
15.oktobra najviši zvaničnici Južne Koreje i Ukrajine saopštili su da se Severna Koreja pripema za slanje svojih vojnika na front u Ukrajinu. Prema jednoj od verzija oni su trebali čuvati granice Rusije, kako bi više ruskih vojnika moglo učestvovati u borbama u Ukrajini.
23.oktobar održan je Samit BRIKS. Ovaj savez ima mnogo unutrašnjih slabosti, posebno zbog rivalstva Kine i Indije, kao i različitih interesa zemalja članica. Multipolarnost ne mogu graditi zemlje koje su u ratovima, agresijama ili uključene u terorizam kao što je na primer Iran. Ukoliko žele graditi multipolarni svet zemlje trebaju biti društveno, ekonomski i vojno stabilne. Od dana osnivanja BRIKS, nijedna članica ODKB nije pristupila ovome savezu.
Novembar mesec je bio u znaku Predsedničkih Američkih izbora, na kojima je 5.novembra pobedu odneo Donal Tramp, protiv demokratske kandidatkinje Kamale Haris , pošto je obezbedio 277 elektorskih glasova i postao 47. predsednik SAD-a. Takođe, republikanci su dobili većinu u dva predstavnička doma senatu i kongresu. Još jednom je SAD pokazala na koji način funkcioniše demokratija i kako se na taj način jača država iz godine u godinu. Svi iščekuju 20.januar kada Donald Tramp zvanično stupa na dužnost Predsednika.
Decembar, kraj godine privodi se kraju sa velikim iznenađenjima i nadom za ubrzanim okančanjem rata. 11.decembra Evropski ambasadori su se dogovorili o novom paketu sankcija Rusiji protiv ruske ‘’flote u senci’’. Ova flota se odnosi na grupu tankera koji se koriste za zaobilaženje međunarodnih sankcija olakšavajući izvoz nafte i naftnih derivata. Ukupan broj ovakvih tankera prelazi 600 , olakšavajući preko 90% ruske prodaje nafte bez pridržavanja ograničenja cene od 60 dolara po barelu.12.decembra Predsednik SAD Džo Bajden odobrio je 72.paket vojne pomoći Ukrajini. Paket je uključivao dodatne PVO sisteme, artiljeriju, dronove I oklopna vozila.
13.decembra Rusija je izvršila jedan od najvećih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Tokom ovog napada, lansirano je 93 projektila I skoro 200 dronova.
16.decembra Savet EU usvojio je 15.paket ekonomskih i pojedinačnih sankcija Rusiji. Po prvi put su stroge sankcije EU primenjene na nekoliko kineskih subjekata koji snabdevaju Rusiju kompenentama za bespilotne letelice i mikroelektronske delove.
17.decembra cena akcija ruskog Gazproma pala je na 106 rubalja, što je najniža cena od 2009.godine.
18.decembra po prvi put nakon deset godina, u poseti Ukrajini bila je Ministarka spoljnih poslova Australije Penny Wong. Ukupna pomoć Australije premašuje milijardu dolara, u koju spada skoro 900 miliona dolara za vojnu pomoć.
25.decembra na dan Božića ruska vojska ispalila je preko 184 projektila i dronova gotovo ponovo sve na energetsku infrastrukturu u sedam regiona širom Ukrajine. Masovni udari ukazuju nam da Rusija manipuliše oko takozvanog primirja u dane praznika.
31.decembra od 1999.godine navršilo se gotovo 25 godina neprekidne vladavine Vladimira Putina. Tokom ovih 25 godina uspeo je izgraditi diktaturu u Rusiji sa kultom ličnosti. Napao je Gruziju, intervenisao u Siriji, što se nakon sedam godina završilo sa bežanjem Bašar Al Asada u Moskvu. Započeo je rat u Ukrajini. Dopustio gubitak teritorije Nagornog Karabaha i egzodus preko 120.000 Jermena. Od lidera koji je obećavao preporod Rusije Vladimir Putin, prema disidentskim izvorima, ostaće upamćen kao vladar koji je degradirao rusku globalnu moć a samu državu uveo u neizvesnost. Ko zna kako će izgledati Rusija za deset godina?
Godina 2024, nam je ukazala kako izgledaju saveznici koji čvrsto stoje uz Ukrajinu I Izrael, a na primeru Jermenije i Sirije videli smo kako izgleda kada uz vas stoji saveznik Rusija, odnosno Vladimir Putin. Po svemu sudeći nova 2025.godina biće puna novih izazova, ciljeva, balansiranja,a nadamo se i početak mirovnih pregovora između Ukrajine I Rusije.
Autor: Biljana Šahrimanjan Obradović