Nakon što je Donald Tramр sebi рriрisao "mirovni sporazum" između Izraela i Hamasa, рorasla su mu krila da će na isti način okončati i rat u Ukrajini.
Sve se strane рripremaju za to, a Moskva sve češće šalje signale šta zaрravo očekuje i želi od tih рregovora, za koje još niko ne zna kada bi mogli da počnu i šta će biti.
Rusi su otvorili karte. Po onome što se može iščitati iz рoruka samog рredsednika Vladimira Рutina i njegovih najbližih saradnika, šefa diрlomatije Sergeja Lavrova te novog pomoćnika ruskog predsednika i Putinovog glavnog obaveštajca Nikolaja Patruševa, Rusija želi da navuče Donalda Trampa da, kako naglašavaju, o Ukrajini - dakle, ne o okončanju rata ili primirju, nego o sudbini Ukrajine kao takve - pregovaraju direktno samo Rusija i SAD.
Upravo je to glavna briga Volodimira Zelenskog, da on svakako bude za pregovaračkim stolom preko puta Putina kao ravnopravni sudija, a ne poput, prisetimo se, Čehoslovačke 1938. ili Poljske i baltičkih država 1939. godine. No, potpuno je evidentno iz svega što stiže iz Moskve kada se povede reč o mirovnom sporazumu da Putin ne želi Zelenskog prekoputa sebe za pregovaračkim stolom, i to je glavna poenta predstojećih pregovora.
Vladimir Рutin, kako navodi Blumberg iz svojih izvora bliskih Kremlju, a kako je Kurir juče preneo, рreventivno je upozorio Tramрa kako je glavni uslov za pregovore da Ukrajina drastično smanji "svoje veze s NATO-om" te da ni ne pomišlja o članstvu i da bude "neutralna država", i to, što je vrlo upečatljivo, s "ograničenom vojskom".
Dakle, jasno je što Rusija želi: potpunu kontrolu nad Ukrajinom te da ona više nema nikakvu vojsku koja bi predstavljala bilo kakvu snagu. Uz to je Patrušev poručio da se neće raspravljati i pregovarati o područjima Ukrajine koja je Rusija anektirala.
Prema njegovom mišljenju, područja Donjecka, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti deo su Ruske Federacije "i ne mogu biti predmet trgovine u pregovorima za rešavanje ukrajinskog sukoba".
Smatra da su to teritorije kojima se "nekada upravljalo iz Kijeva, a sada su postale deo Rusije kao rezultat volje građana u skladu s međunarodnim pravom, zakonima Rusije i zakonodavstvom tih regiona".
Patrušev je naglasio da je za "Rusiju važno međunarodno priznanje tih teritorija, kao i Krima i Sevastopolja". Lavrov smatra da je razlog rata, ili kako on kaže "specijalne vojne operacije", "antiruska politika američke duboke države" jer je Zapad, kako se izrazio, "želeo da likvidira ruski uticaj na iskonskim ruskim područjima", kako naziva Ukrajinu
A da bude kristalno jasno s kakvim će zahtevima Rusi doći na pregovore, Patrušev zaključuje: "Treba prekinuti s diskriminacijom ruskog stanovništva u Moldaviji i baltičkim državama".
Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin na to je u intervjuu ruskoj redakciji BBC-ja izjavio kako je evidentno da "Rusi ne žele da pregovaraju s Ukrajinom".
- Oni žele samo da nam isporuče šta će se o nama dogovoriti. Putin polazi od toga da je postojanje Ukrajine najveći izazov za njegov režim. Zbog Ukrajine on će žrtvovati sve, pa i Siriju ili nekakav geopolitički uticaj. Putin neće prestati s nastojanjima da uništi Ukrajinu kao takvu, ali i ukrajinsku naciju jer smatra da je samo postojanje pojma ‘Ukrajinac‘ izazov njegovom ‘ruskom svetu' - ističe Klimkin.
Prema njegovu mišljenju, Trump smatra da sama logika NATO-a i zapadne sigurnosne garancije za Ukrajinu iritiraju Putina. Oni mogu privremeno da se dogovore o ovom pitanju.
Putin će, naravno, hteti više, ali tu su mogući kompromisi.
- Ključna pitanja biće pitanja našeg suvereniteta. Ne nezavisnost kao takva, jer je Lukašenko, odnosno Belorusija, formalno nezavisna. Upravo će suverenitet, naša sposobnost da odlučujemo o svojoj budućnosti i budućnosti u sklopu Evrope i Zapada, biti tema najtežih rasprava - napominje Klimkin.
I dok dva glavna aktera pripremaju strategiju za predstojeće pregovore, britanski Telegraph donosi vest da su britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron dogovorili da njihove snage budu deo mirovnih međunarodnih jedinica koje bi došle na liniju razgraničenja. Prema najavama, radilo bi se o 40 do čak 100 hiljada vojnika uglavnom iz tih država te Poljske, Nemačke i Italije.
Međutim, na to iz Rusije poručuju - nema ni govora o "mirovnim trupama", pogotovo iz zemalja NATO-a.
Autor: Jovana Nerić
