Istraživanja pokazuju da kasna večera može poremetiti metabolizam i san – naučnici preporučuju obrok između 17 i 19 časova.
Mnogi ljudi obraćaju pažnju na to šta jedu za večeru, ali vreme obroka često zanemaruju. Ipak, nova istraživanja pokazuju da to kada jedemo može imati ogroman uticaj na zdravlje, metabolizam i san.
Stručnjaci iz oblasti hronobiologije i endokrinologije ističu da ljudi imaju biološke satove koji regulišu fiziologiju i ponašanje, što znači da isti obrok može različito uticati na telo u zavisnosti od vremena kada se konzumira.
Jedno istraživanje pokazalo je da osobe koje večeraju kasno, oko 22 časa, imaju viši nivo šećera u krvi i smanjenu obradu masti u poređenju sa onima koji večeraju u 18 časova. Kasna večera takođe izaziva promene u tkivima koje podstiču nakupljanje masnih naslaga.
Zašto je ranija večera bolja?
Melatonin, hormon koji telo luči noću, može ometati regulaciju šećera u krvi.
Ljudi koji večeraju kasno osećaju veću glad i sagorevaju manje kalorija.
Redovno kasno jedenje povećava rizik od metaboličkih problema, gojaznosti i dijabetesa tip 2.
Večera pre 19 časova povezana je sa kvalitetnijim snom i stabilnijim nivoom energije sledećeg dana.
Preporuke stručnjaka
Idealno vreme večere je između 17 i 19 časova, a obrok bi trebalo da prođe najmanje dva sata pre spavanja.
Večera ne bi trebalo da bude najveći obrok u toku dana – većinu kalorija unesite ranije, tokom doručka i ručka.
Ako je kasno jedenje neizbežno, trudite se da obrok bude lagan i uravnotežen.
Postepeno pomerajte vreme večere ranije: zatvorite kuhinju 30 minuta pre spavanja, zatim sat, dok ne postignete željeni ritam.
Naučnici ističu da pravilan raspored obroka može značajno poboljšati metabolizam, smanjiti težinu i kvalitet sna, što dugoročno utiče na zdravlje i energiju.
Autor: D.S.